Nacionalni park Krka proglašen je 1985. god. i sedmi je nacionalni park u Hrvatskoj. Smješten je na području Šibensko-kninske županije i obuhvaća površinu od 109 km2 najljepšeg toka rijeke Krke i donji tok rijeke Čikole. Nacionalnim parkom proglašen je 1985. god. i sedmi je u Hrvatskoj, dok su pojedini dijelovi rijeke Krke zaštićeni od 1948. godine. S potopljenim dijelom ušća Krka je duga oko 72,5 km i po dužini je 22. rijeka u Hrvatskoj. Izvire u podnožju planine Dinare, 3,5 km sjeveroistočno od Knina. Sa sedam sedrenih slapova i ukupnim padom od 242 m, Krka je prirodni i krški fenomen. Sedreni slapovi rijeke Krke temeljni su fenomen ove rijeke.
Stvoritelj je dio Zemlje naumio oblikovati prema slici Raja. Tako je nastala Istra, nalik vrtu obraslom predivnim drvećem i prostranim livadama, koji oplakuje plavo more i poziva ljude sretnom životu. No, ljubomorni vrag uništio je njegovo djelo razrezavši vreću u kojoj je anđeo nosio ostatke neiskorištenog kamenja, te se tisuće kamenih stijena prosulo po istarskoj zemlji, zemlji kontrasta, u isto vrijeme pitomoj i surovoj, plodnoj i škrtoj, sunčanoj i oblačnoj. Rastuženi anđeli su prikupili djeliće Raja preostale među rasutim kamenjem i zaštitili ih morskim valovima. Tako su nastali Brijuni.
U središnjem dijelu hrvatskog Jadrana, na sutoku šibenskih i zadarskih otoka, smjestila se jedna zasebna i po mnogočemu posebna skupina otoka nazvana Kornati. Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, godine 1980. veći dio Kornatskog akvatorija proglašen je nacionalnim parkom. Danas NP "Kornati" zauzima površinu od oko 220 km2 i uključuje ukupno 89 otoka, otočića i hridi s priblizno 238 km obalne crte. I pored ovog, relativno velikog broja otoka, kopneni dio parka cini tek manje od 1/4 ukupne povrsine, dok je sve ostalo morski ekosustav.
Mljet je za mnoge turiste jedan od otoka izgubljenih na pučini. To je otok do kojeg je i u stvarnosti teško doći. Ne dozvolite da krajolik, koji se spominje u pričama o Odiseju, svetom Pavlu, benediktincima i sredozemnoj medvjedici, i za Vas ostane neotkriven. Mljet je naoko nerazvedeni izduženi otok, širok prosječno 3 km, a dugačak 37 km. Prirodoslovno to je otok osebujnosti i kontrasta, a Nacionalni park Mljet zauzima njegov sjeverozapadni dio, koji se proteže područjem od 5.375 hektara zaštićenog kopna i okolnog mora. To je područje 11. studenoga 1960. Godine proglašeno nacionalnim parkom i predstavlja prvi institucionalizirani pokušaj zaštite izvornog ekosustava u Jadranu.
Na površini od 96 km2, uz istočnu obalu Jadranskog mora pa do najviših vrhunaca Velebita, Vaganskog vrha (1757 m) i Svetog brda (1753 m), obilje je mnogobrojnih prirodnih osobitosti i fenomena, radi kojih je čitavo područje proglašeno nacionalnim parkom 1949. godine. S pravom, jer ovo je prostor jedinstvenog i neobičnog dodira mora i planine, bogat šumama bukve i crnog bora, dubokim kanjonima okomito urezanim u glavni greben Velebita, krškim oblicima, jedinstvenim krškim reljefom s brojnim špiljama i jamama.
Na zračnoj udaljenosti manjoj od 15 km od mora, u zaleđu grada Rijeke i kvarnerskog priobalja - rasprostire se Nacionalni park Risnjak. Razlog što je Risnjak odabran za nacionalni park je veliki broj prvorazrednih prirodnih pojava na razmjerno maloj površini.
Nacionalni park Sjeverni Velebit odredište je na koje ćete se uputiti i nekoliko puta na izlet da biste uopće vidjeli sve čari ove specifične planine. Povoljna je okolnost što je turizam u okolini razvijen pa vam neće biti teško naći neko od željenih izletišta ili smještaj...
Prirodna svojstva područja Nacionalnog parka Plitvička jezera, osebujnost i osjetljivost tog jedinstvenog fenomena, zaslužuju punu pozornost naših posjetitelja. Rekreativni vidik boravka i zadivljenost ljepotom krajolika koji osvaja svojom prirodnom raznolikošću i skladnošću oblika i boja u bilo kojem razdoblju godine, utemeljen je na mnogim međusobno minuciozno uvjetovanim, prirodnim obilježjima.