U središnjem dijelu hrvatskog Jadrana, na sutoku šibenskih i zadarskih otoka, smjestila se jedna zasebna i po mnogočemu posebna skupina otoka nazvana Kornati. Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, godine 1980. veći dio Kornatskog akvatorija proglašen je nacionalnim parkom.

Danas NP "Kornati" zauzima površinu od oko 220 km2 i uključuje ukupno 89 otoka, otočića i hridi s priblizno 238 km obalne crte. I pored ovog, relativno velikog broja otoka, kopneni dio parka cini tek manje od 1/4 ukupne povrsine, dok je sve ostalo morski ekosustav.

Krstarenje

NP "Kornati" se često u turističkim publikacijama navode kao "nautički raj". I doista, "slalomskim" krstarenjem izmedju 89 nezaboravnih otoka, otočića i grebena - koliko ih ima u NP "Kornati" - isprobat ćete sve svoje nautičke vještine i sposobnosti, posebice ako vam i vrijeme u tome "pomogne". Za krstarenje ne treba vam ništa posebno osim ulaznice u NP "Kornati".

Ronjenje

Posjetiti NP "Kornati", a ne zaroniti u svijet podmorja, gotovo da je grijeh. Kvalificirani autonomni ronioci u tom su smislu u povlaštenom položaju: mogu uživati u onim vrijednostima zbog kojih je (između ostalog) područje i proglašeno nacionalnim parkom. Za one druge pak, koji nemaju ronilačku kvalifikaciju, preporučamo da uz pomoć maske i disalice ipak zavire u modre dubine čistog i prozračnog kornatskog mora, jer se i s površine može puno toga nezaboravnoga vidjeti.

Za snorkeling (ronjenje bez autonomne ronilačke opreme) nije potrebna nikakva posebna dozvola, a ronilački posjet uz uporabu autonomne ronilačke opreme smije se obaviti samo u organiziranim i odobrenim grupama.