IZLOŽBA: NINA IVANČIĆ - RETROSPEKTIVA
Lokacija: Galerija umjetnina Split (Ulica kralja Tomislava 15, 21000 Split) NINA IVANČIĆ - RETROSPEKTIVA Trajanje: 20. prosinca 2022. – 5. veljače 2023. Kustos izložbe: Božo Majstorović U splitskoj Galeriji umjetnina 20. prosinca 2022. godine otvara se retrospektivna izložba Nine Ivančić, ugledne hrvatske umjetnice i dugogodišnje profesorice na Umjetničkoj akademiji u … …višeLokacija: Galerija umjetnina Split (Ulica kralja Tomislava 15, 21000 Split) NINA IVANČIĆ - RETROSPEKTIVA Trajanje: 20. prosinca 2022. – 5. veljače 2023. Kustos izložbe: Božo Majstorović U splitskoj Galeriji umjetnina 20. prosinca 2022. godine otvara se retrospektivna izložba Nine Ivančić, ugledne hrvatske umjetnice i dugogodišnje profesorice na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Izložba obuhvaća radove nastale od sredine 70-ih godina prošlog stoljeća do recentne serije kolaža geometrijskog sloga. Bez ikakve dvojbe može se konstatirati da se radi o jednom od najznačajnijih opusa u hrvatskoj suvremenoj umjetnosti u kojem se, unatoč svim stilskim i motivskim mijenama, poetskoj i medijskoj različitosti, prepoznaje dosljedna umjetnička misao. Riječ je o autorici čija je svaka etapa stvaralačkog procesa pomno promišljena što za posljedicu ima vizualno atraktivne radove neosporne likovne vrijednosti, u kojima je iznimna metjerska vještina uvijek sukladna (prilagođena) konceptu, a očituje se podjednako u koloristički i gestualno raskošnim slikama iz prve polovice 80-ih godina, kao i u kasnijim radovima u kojima dominira aristokratska decentnost u izrazu. Nastala u prijelaznom razdoblju iz modernizma u postmodernizam i kasnijeg neomodernističkog zaokreta druge moderne, Ninina je umjetnost prošla različite faze, uvijek „korak ispred kritike i vladajućih normi“. Umjetnički se formirala sredinom 70-ih godina u vrijeme promocije novih medija i materijala, kada se etabliraju novi oblici umjetničkog djelovanja i izražavanja poput performansa, hepeninga, prostornih intervencija, umjetničkih akcija, kada je proces dematerijalizacije umjetničkog objekta s konceptualnom umjetnošću doveden do kraja. S vremenom sve prisutnija inovativna rutina i samodopadni aktivizam nove umjetničke prakse Nini nisu bili inspirativni. Odluka da svoju umjetničku poziciju gradi unutar tradicionalnog slikarskog medija u tom trenutku zacijelo se doimala retrogradnom, pogotovo što je nije zanimala slika kao puka posljedica radnog postupa na čemu je insistiralo tada aktualno primarno slikarstvo. Vrijeme će ubrzo pokazati upravo suprotno. Ispostavit će se, naime, da je Nina navijestila dominantne strategije idućeg desetljeća. Stoga ne čudi da je osamdesete i bučni povratak slikarstva na umjetničku scenu nakon posnog ikonoklastičkog razdoblja dočekala spremna. Prometnula se u jednu od vodećih ličnosti nove slike. Nastaju djela u kojima se bez zadrške prepušta porocima i užicima slikarskog čina, pikturalnoj raskoši, širokoj i slobodnoj gesti, nesputanom preuzimanju različitih rukopisa i motiva. Kultiviranom ekspresionističkom gestom oblikuje prizore organičke bujnosti na granici realnog i irealnog. Prizor gradi od natuknica, krhotina simbola i alegorija, koji više sugeriraju nego što čine povezanu ikonografsku cjelinu. Više informacija dostupno je na https://www.galum.hr/izlozbe/izlozba/1760/. Location: Museum of Fine Arts Split (Ulica kralja Tomislava 15, 21000 Split) NINA IVANČIĆ - RETROSPECTIVE Duration: December 20, 2022 – February 5, 2023 Exhibition curator: Božo Majstorović On December 20, 2022, a retrospective exhibition of Nina Ivančić, a prominent Croatian artist and long-time professor at the Academy of Fine Arts in Split, will open at the Museum of Fine Arts. The exhibition includes works from the mid-1970s to the recent series of collages in a geometric style. This is beyond doubt one of the most significant opuses in Croatian contemporary art, which, despite all changes in styles and motifs, and the diversity of poetics and media, displays a consistent artistic idea. Every stage of the artist’s creative process is carefully thought out, which results in visually attractive works of undeniable artistic value, in which exceptional craftsmanship is always consistent with the concept and adjusted to it, and is manifested equally in her colourful and gesturally sumptuous paintings from the first half of the 1980s and in her later artworks, dominated by aristocratic reticence in expression. Created in the transition period from modernism to postmodernism and the later neo-modernist turn of the second modern, Nina’s art went through different phases, always “a step ahead of the critics and the prevailing norms.” She matured artistically in the mid-70s, at the time of the emergence of new media and materials, when new forms of artistic action and expression were established, such as performances, happenings, spatial interventions, and artistic actions, and when the process of dematerialization of the art object was brought to completion with conceptual art. The increasingly present innovative routine and self-assertive activism of the New Art Practice were not inspiring to Nina. The decision to build her artistic position within the traditional medium of painting must have seemed retrograde at that moment, especially since she was not interested in painting as a mere consequence of the working process, something that the current primary painting was insisting upon. Time would soon show just the opposite. It turned out that Nina, in fact, heralded the prevalent strategies of the decade to come. Therefore, it is not surprising that she welcomed the 1980s and the noisy return of painting to the art scene after a lean iconoclastic period. She turned into one of the leading personalities of the New Painting, unreservedly indulging in the vices and pleasures of the painting act, in pictorial opulence, broad and free gesture, in unfettered adoption of different manners and motifs. With a cultivated expressionist gesture, she created scenes of organic exuberance on the borderline between real and unreal. She built her scenes with allusions, fragments of symbols and allegories, which suggested rather than constituted an interconnected iconographic whole. More information is available at https://www.galum.hr/en/exhibitions/exibition/1760/.
izvor:
TZ grada Splita
